Uzgoj krastavaca na otvorenom

Krastavci se mogu uzgajati direktnom sjetvom na za to predviđenoj površni ili pak se uzgajaju iz presadnica. Krastavac je osletljiv čak i na niske pozitivne temperature pa se iz tog razloga direktna sjetva može obaviti tek kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tek nakon što se tlo zagrije na temperaturu od 17 do 18°C. Sjeme u takvim uvijetima niće za 8-10 dana a ako su temperature niže produžuje se razdoblje do nicanja a samim time i povečava opasnost od propadanja sjemena usljed napada saprofitskih mikroorganizama te glodavaca koji se hrane sjemenjem. U kontinentalnom području mogu se sijati sve do sredine srpnja (kao drugu usjev) ali se time znatno smanjuje trajanje pldonošenja tj. prinos.

Ručna sjetva obavlja se u kućice u koje se polažu 3-4 sjemenke. Razmak kućica u redu je 30-60 cm dok je razmak između redova 100-150cm. Razmak sjetve ovisi o bujnosti kultivara i o vremenu sjetve pa se tako pri kasnijoj sjetvo koristi manji razmak redova i kućica.
Pri sjetvi sijaćicom na jedan metar sije se 10-15 klijavih sjemenki te se na taj način postiže sklop od 30 do 100 tisuća biljaka po hektaru uz utrošak sjemena od 1,2-3,5 kg/ha.
Unapređenjem tehnologije uzgoja presadnica u kotejnerima direktnom sjetva sve se više napušta.

U oba slučaja ( direktna sjetva, i uzgoj iz presadnica ) krastavci se mogu uzgajati uz potporanj. U manjim vrtovima kao potpora mogu poslužiti grane u novije vrijeme najčešče se primjenjuje PLASTIČNA MREŽA velikih otvora, širine 120 cm. Postavljanjem potpore krastavcima se omogučava rast u vertikalu uz potporanj a na taj način olakšava se berba jer je većina plodova nadohavt ruke ( nepotrebno je brati u pognutom položaju ) a i kvalitetnija je primjena pesticida . Većina nadzemne mase ne leži na tlu pa je veća prozračnost između biljaka što smanjuje pojavu povoljnih uvijeta za razvoj bolesti kojima pogoduje visoka relativna vlaga zraka.

 

Isto tako kod oba načina uzgoja preporučuje se postavljanje CRNE POLIETILENSKE FOLIJE kao MALČA koja ima višestruku prednost. Ispod crne folije tlo se brže zagrijava te na taj način omogučava brže nicanje sjemena kod direktne sjetve ili pak brže ukorijenjavanje i brži porast presadnica. Ispod folije onemogučeno je nicanje korova koji ionako predstavljaju problem jer u RH nije registriran ni jedan herbicid za primjenu u krastavcima. Korovi u međurednom prostoru pak se mogu lako uništiti mehanički ako se krastavci uzgajaju uz potporanj ili pak se može primijeniti neki totalni herbicid ali uz dobru zaštitu krastavaca kako nebi došli u kontakt s herbicidom. Prednost folije kao malča je i ta što čuva vlagu i strukturu tla te plodovi ostaju čisti od zemlje.